SUPERVIZIJA
SUPERVIZIJA
SUPERVIZIJA
Rizici za stručnjake pomagače
Uz rad s djecom i njihovim obiteljima naša je zajednička i velika profesionalna ljubav rad sa stručnjacima, pomagačima. S jedne strane rad sa ljudima u krizi je izrazito ispunjavajući i smislen, dok s druge strane može biti iscrpljujući i rizičan po (mentalno) zdravlje pomagača. Na žalost u našoj zemlji u velikoj mjeri izostaje briga za vlastitu dobrobit kao i sustavna podrška i poduka stručnjaka u tom aspektu. Djelatnici sustava socijalne skrbi i zdravstva, a u određenoj mjeri i školstva, sustavno se i svakodnevno nalaze u situacijama izrazitog profesionalnog stresa. Velika odgovornost za klijente i korisnike često uparena s nepovoljnim radnim uvjetima, nerazumijevanjem poslodavaca i visokim očekivanjima klijenata i okoline doprinosi pojavama poput sagorijevanja na poslu, zamora pomagača i posredne traumatizacije.
Rizici za stručnjake pomagače
Uz rad s djecom i njihovim obiteljima naša je zajednička i velika profesionalna ljubav rad sa stručnjacima, pomagačima. S jedne strane rad sa ljudima u krizi je izrazito ispunjavajući i smislen, dok s druge strane može biti iscrpljujući i rizičan po (mentalno) zdravlje pomagača. Na žalost u našoj zemlji u velikoj mjeri izostaje briga za vlastitu dobrobit kao i sustavna podrška i poduka stručnjaka u tom aspektu. Djelatnici sustava socijalne skrbi i zdravstva, a u određenoj mjeri i školstva, sustavno se i svakodnevno nalaze u situacijama izrazitog profesionalnog stresa. Velika odgovornost za klijente i korisnike često uparena s nepovoljnim radnim uvjetima, nerazumijevanjem poslodavaca i visokim očekivanjima klijenata i okoline doprinosi pojavama poput sagorijevanja na poslu, zamora pomagača i posredne traumatizacije.
Što je supervizija?
Supervizija je prepoznata kao glavni oslonac i ključan oblik podrške stručnjacima na način da doprinosi oblikovanju i unapređenju profesionalnih kompetencija, potiče profesionalni i osobni rast, osigurava kvalitetu rada i usluga te doprinosi boljoj brizi o osobnom mentalnom zdravlju pomagača. Supervizija nudi i pruža prostor i vrijeme pomagačima da zastanu i promisle o različitim odlukama i procesima koji se odvijaju kroz rad s klijentima i korisnicima, osobito u složenim i izazovnijim profesionalnim situacijama, pomaže u donošenju odluka ali i rješavanju konflikata koji se pojavljuju u odnosu s klijentima, među članovima tima ili na razini organizacije te pomaže u nošenju s procesima promjena.
U superviziju se mogu uključiti iskusni i manje iskusni stručnjaci koji žele dobiti podršku u suočavanju sa svakodnevnim stručnim izazovima i razrješavati svoje dileme, koji su voljni kritički razmatrati svoje postupke iz različitih kutova i brusiti vlastite profesionalne kompetencije i vještine.
Važnost refleksije u neposrednom radu s klijentima
Supervizija otvara i nudi prostor u kojem pomagači i terapeuti mogu otkriti, preispitati i bolje razumjeti svoje osjećaje i reakcije pobuđene u kontaktu s klijentom, otkrivati kako osobna (unaprijed) stvorena vjerovanja, zaključci i predrasude, osobito one negativne, utječu na klijenta i terapijski odnos. Izrazito je važno da smo u ulozi pomagača svjesni kontratransfernih osjećaja i osobnih tema kako bi očuvali i osnažili sposobnost empatiziranja, a posljedično i doprinijeli kreiranju preduvjeta za kvalitetniju podršku klijentima s kojima radimo. Sposobnost reflektiranja i promišljanja navedenih pitanja osobito je važna u radu s klijentima čije životno iskustvo i pozicije su (vrlo) drugačije od naših osobnih poput onih koji su počinili određena djela radi kojih su odbačeni, osuđeni ili izazivaju kod nas i drugih reakcije gnušanja i/ili prezira. Ljilja Cajvert ističe da, što je stručnjak više svjestan vlastitih reakcija pred klijentima i njihovim pričama te što je mogućnost upravljanja vlastitim reakcijama veća, ostavljamo veći prostor klijentu da bude to što jest.
Važnost refleksije u neposrednom radu s klijentima
Supervizija otvara i nudi prostor u kojem pomagači i terapeuti mogu otkriti, preispitati i bolje razumjeti svoje osjećaje i reakcije pobuđene u kontaktu s klijentom, otkrivati kako osobna (unaprijed) stvorena vjerovanja, zaključci i predrasude, osobito one negativne, utječu na klijenta i terapijski odnos. Izrazito je važno da smo u ulozi pomagača svjesni kontratransfernih osjećaja i osobnih tema kako bi očuvali i osnažili sposobnost empatiziranja, a posljedično i doprinijeli kreiranju preduvjeta za kvalitetniju podršku klijentima s kojima radimo. Sposobnost reflektiranja i promišljanja navedenih pitanja osobito je važna u radu s klijentima čije životno iskustvo i pozicije su (vrlo) drugačije od naših osobnih poput onih koji su počinili određena djela radi kojih su odbačeni, osuđeni ili izazivaju kod nas i drugih reakcije gnušanja i/ili prezira. Ljilja Cajvert ističe da, što je stručnjak više svjestan vlastitih reakcija pred klijentima i njihovim pričama te što je mogućnost upravljanja vlastitim reakcijama veća, ostavljamo veći prostor klijentu da bude to što jest.
Još neke dobiti od supervizije
Brojna istraživanja prepoznaju prednosti i doprinose supervizije naglašavajući veće zadovoljstvom stručnjaka u profesionalnoj ulozi, veću djelotvornost, jačanje socijalnih resursa i nižu razinu stresa. Mnogi stručnjaci nadalje navode da im je supervizija koristila u uspostavi boljeg odnosa i komunikacije s korisnicima i ustrajnosti u radu s korisnicima te pomogla prepoznati i spriječiti neke moguće negativne ishode rada s djecom i njihovim obiteljima. Dobivanje novih znanja, novih perspektiva i pogleda u radu, povećanje jasnoće i strukture rada kao i razmjena iskustva s kolegama kod mnogih stručnjaka je pojačala njihov doživljaj sigurnosti i radne motivacije. Prostor za podršku i reflektiranje o sebi i svom radu, emocionalno rasterećenje kao i učenje o načinima regulacije emocija i suočavanja sa stresom kroz superviziju osobito je značajno stručnjacima u području traume i predstavlja ključan oblik podrške u kvalitetnijoj brizi i zaštiti mentalnog zdravlja.